ne znam. skužila sam da mi postovi variraju ovisno o raspoloženju.
evo prije 5 min sam skužila da sam izgubila mp3-player.
i ništa.
flegma.
nikakve ljutnje ili živčanosti.
mislim da sam na pragu zaljubljivanja.
a totalno sam otupila.
samo je razlika u tome što ništa ne jedem.
i uopće nemam potrebu za snom.
a on...
on je jedan od onih kojih se bojim pogledati u oči...
sjedimo.pričam s njim.on se smije...gleda me.
gleda me u oči.
a ja odvraćam pogled.
nešto je jako zanimljivo u onom bijelom zidu točno iza njegove glave.
pričamo.on priča ja se divim.
on priča ja ne vjerujem.
on priča a ja razmišljam kad će smak svijeta...
jer.nije ovo baš moguće.
nisam ja te sreće.
on je jedan od onih kraj kojih imam osjećaj da nisam više kornjača.
oklop se polako raspada.
a opet mi je toliko sličan.
on je u snu kad sanjam stvarnost.
jedan od onih koje je teško uhvatiti.
on misli da mora loviti mene.
sve je napokon tako svježe.
sve je napokon novo i zanimljivo.
napokon ne nazirem kraj.
ne mogu ni zamislit rasplet.
i ne mogu predvidjeti događaje,.
ne znam.opet ne znam.
to je tako lijepo.
problemi izgledaju tako mali.
objesila sam ih na vješalicu.
i zaboravila kao kišobran.
i svaki put moram kupiti novi.
nešto fino miriše u zraku.
neki čudan osjećaj me prati.
sudbina mi vraća ono što mi je oduzela.
ono što je možda trebalo biti a nije,
opet dolazi.
ono što se preskočilo, vraća se kao
neki stari neriješeni problem iz prošlosti.,
kao da su kosturi ispali iz ormara.
i jedva čekam da ih svima pokažem-
da riješim te probleme.
i da uživam riješavajući.
''''da li dišeš dok te ljubim??''
jer nitko me još nije tako ljubio.
onako kako treba.
kao da mi čita misli...
ispričajte me što ne komentiram često.
ali vrijeme u ovoj novoj igri nije moj prijatelj.
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
May I never be complete.
May I never be content.
May I never be perfect.
Napiši mi pesmu, mazila se. Nisam znao da li ću umeti.
Reči jesu moje igračke, cakle mi se u glavi kao oni šareni
staklići kaleidoskopa i svaki put mi je druga slika u očima kad
zažmurim.
Ali, postoje u nama neke neprevodive dubine,
postoje u nama neke stvari neprevodive u reči, ne znam...
Napiši mi pesmu, molila je, i nisam znao da li ću umeti.
Voleo sam je tako lako, a tako sam teško to znao da pokažem.
I onda, odjednom, na rasporedu mladeža na njenim leđima,
kao tajnu mapu,
pokazala mi je u koje zvezde treba da se zagledam...
I tako, eto ti pesma, ludo jedna.
Đorđe Balašević
***
***
Plave linije flomastera koje ocrtavaju blijedoplave linije njezinih vena. Toplina njegove ruke koja drži njezinu i minijaturni brežuljci ucrtani na njezinoj koži koji obilježavaju buduće obrise njezina života.
Djevojke tamnih očiju
***
Ja: X X
Advertising has us chasing cars and clothes, working jobs we hate so we can buy shit we don't need. We're the middle children of history, man. No purpose or place. We have no Great War. No Great Depression. Our Great War's a spiritual war... our Great Depression is our lives. We've all been raised on television to believe that one day we'd all be millionaires, and movie gods, and rock stars. But we won't. And we're slowly learning that fact. And we're very, very pissed off.
Fight Club